1.6.2012.
Prezentacija skulpture dinosaura na poluotoku Barban održat će se 1.6.2012.
Nacionalni park Brijuni priprema prezentaciju skulpture dinosaura izrađene prema očuvanim otiscima stopala na poluotoku Vrbanj. S ciljem popularizacije geološko-paleontološke baštine, izrađena je rekonstrukcija dinosaura koja će posjetiteljima dočarati prirodnu veličinu i vrstu koja je ostavila svoje otiske šećući prije stotinjak milijuna godina muljevitim plićacima tadašnjeg Tethys oceana.
Tijekom mezozoika, razdoblja u kojem su vladali, dinosauri su ostavili na tisuće tragova od kojih je ostao sačuvan samo mali broj jer očuvanje iziskuje specifične, povoljne uvjete: potrebno je da u vlažnome tlu ostane otisak koji se pod utjecajem sunca ili vjetra osuši te tako postane otporniji na nove nanose plime koji ga prekrivaju i na taj način štite. Tijekom milijuna godina muljeviti sediment se pretvara u čvrstu stijenu, u našem slučaju vapnenac. Na poluotoku Vrbanj evidentirano je šezdesetak takvih tragova.
Znanstveno-umjetnička skulptura teropoda, grabežljivog mesojeda, visine 2,80m, dužine 4,40m, rezultat je zajedničkog rada niza stručnjaka: dr.sc.Zlatana Bajraktarevića, voditelja projekta, i dr.sc.Aleksandra Mezge s Geološkog odsjeka zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, akademskih umjetnika kipara Stjepana Gračana i scenografa Zlatka Kauzlarića Atača te ilustratora Berislava Kržića. Lijevanje skulpture u poliesteru izvršena je 2011. godine u ljevaonici Remia-plast d.o.o u Svetoj Nedelji.
Ideja o izradi skulpture nije nova, no uvjeti za uprizorenje 'strašnog guštera' (što je značenje riječi dinosaur), stvoreni su 2005.godine dogovorom o zajedničkom financiranju istraživanja na zaštiti i prezentaciji tragova dinosaura na Brijunskom otočju između Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te Javne ustanove Nacionalni park Brijuni za što su osigurana potrebna sredstva u iznosu od 170.000,00 kuna.
Rekonstrukcija je razultat istraživanja vršenih tijekom posljednjih petnaestak godina. Dugo vremena su brijunski otisci pripisivani iguandontima, još od 1924. godine kada ih je prvi put opisao austrijski industrijalac i ljubitelj paleontologije Aleksandar Bachofen Echt. Početkom devedestih godina prošlog stoljeća započinje intenzivno proučavanje dinosaura u svijetu, pa i kod nas. Od 1999. godine do danas, na brijunskom otočju je utvrđeno preko dvjesto otisaka stopala dinosaura: na Velom Brijunu na lokalitetima rt Pogledalo/ Vrbanj/Barban i rtu Ploče (obilježeni informativnim pločama), te na južnom dijelu otoka na rtovima Kamik/Plješivac i Trstike/Debela glava. Manji broj evidentiran je na otocima Vanga i Galija. Pronađeni otisci vezuju se uz alosauride, coelosaure, iguanodonte te diplodokoide.
Rekonstrukcija dinosaura slična alosauridu koji je na rt Vrbanj/Barban ostavio svoje tragove prije 130 do 125 milijuna godina prva je u brijunskom krednom parku, no nadamo se ne i zadnja. Naime u obližnjoj zgradi postoje pretpostavke za otvorenje dino centra u kojem će se posjetiteljima, napose obiteljima s djecom, na popularan način približiti životinje izumrle prije 65 milijuna godina te omogućiti obilazak svih velobrijunskih lokaliteta s otiscima stopala dinosaura uključujući i one, za sada nedostupne, na južnome dijelu otoka, Penedi.