Gradina

 

 

Utvrđeno brončanodobno naselje na uzvisini s očuvanim bedemima, ulazom i nekropolom, smješteno je na istoimenom brežuljku, sjeverno od uvale Verige.

Strateški dobro branjen visinski položaj bio je utvrđen s tri pojasa koncentričnih bedema prilagođenih konfiguraciji brežuljka. Središnji plato obuhvaćao je površinu veličine 80 x 90 m, dok je promjer najvećeg bedema iznosio oko 300 m. Bedemi su bili građeni u suhozidu od velikih blokova kamena, dok je prostor između unutrašnjeg i vanjskog lica bio zapunjen sitnim kamenjem.

Veliku važnost imali su ulazi koji su više puta dograđivani te su tako dobili oblik labirinta. Zapadni, tzv. Gnirsov ulaz u početku širok preko tri metra u posljednjoj je fazi sužen na metar širine kako bi se usporio i otežao mogući prodor neprijatelja. Na zidinama bedema pronađeni su brojni obluci, koji su isto tako služili za obranu, bilo za bacanje ili kao streljivo za praćke.

Od malobrojnih nalaza bronce, katrakterističnih za ovo razdoblje valja spomenuti vršak koplja odlomljen u nekom okršaju u blizini Gnirsova ulaza te bodež pronađen kao grobni prilog.

Stanovnici gradine svoje su pokojnike sahranjivali ispod kamene gomile u sanduku od kamenih ploča. Takve grobnice sa skeletnim ukopom u zgrčenom položaju nalazile su se na okolnim brežuljcima Ciprovcu, Antunovcu i Rankunu. U razdoblju srednjeg brončanog doba (14.st.pr.K.) kojem pripada i nekropola na Gradini, groblja se smještaju uz bedeme naselja, a pored pojedinačnih ukopa u kamenim škrinjama javljaju se i ograđene obiteljske grobnice.